Bez obzira da li manipulišete podacima koji su ograničeni FTP pristupom i lozinkama ili finansijskim podacima i drugim osetljivim i poverljivim informacijama, posedovanja standardnog (sigurnog) sistema za održavanje i čuvanje informacija je od krucijalnog značaja.

U mnogo slučajeva, klijenti izuzetno obraćaju pažnju na to kako postupate sa podacima koje Vam poveravaju.

Postoji puno načina pomoću kojih možete da postupate sa podacima Vaših klijenata. Ovde ćemo se osvrnuti na dve metode – oflajn i onlajn – i ukazati da dobre i loše strane.

Pretpostavićemo da su nam dati sledeći podaci: kombinacija linkova, informacije za logovanje, lozinke, detalji o pristupu, i drugi raznoliki podaci. Takođe, pretpostavićemo da se ove informacije menjaju i dele sa drugima.

Oflajn upravljanje podacima

Neki klijenti vole da im se podaci održavaju lokalno i dele po potrebi. To može značiti da postoji glavna tabela, ili čak ručno pisani dokument, koji se nadopunjuje po potrebi, ali je istovremeno jedina i primarna verzija. Iako ovo može da se čini kao prevaziđena i zastarela metoda, može da bude veoma dobra za one koji nisu sigurni u sigurnost onlajn sistema, i one koji više vole da podatke drže „u kući“ i „pri ruci“. na taj način se limitiraju podaci koji mogu biti deljeni, kontroliše pristup podacima (u određenom obimu) i osigurava da dokument uvek bude dostupan. Očigledan i najveći izazov ove metode je deljenje podataka.

Treba postaviti sledeća pitanja:

  • da li je glavni dokument raščlanjen na delove
  • da li je celokupan dokument poslat mejlom nazad
  • koliko je veliki glavni dokument
  • kako se postupa sa dokumentom kada ga je potrebno ažurirati
  • ko je odgovoran za upotrebu i održavanje dokumenta

Onlajn upravljanje podacima

Onlajn upravljanje podacima zahteva posedovanje centralnog sistema gde se podaci održavaju, ažuriraju i dele. To se može postići upotrebom projektnog menadžment sistema ili čak pomoću mogućnosti upravljanja lozinkama. Ovo je veoma efektivan način za upravljanje  podacima i njihovog deljenja između mnoštva ljudi i na mnogo lokacija. Osobe se jednostavno uloguju na zajednički sajt i dobijaju najnovije informacije koje su im potrebne onda kada su im potrebne. Dva su izazova sa onlajn upravljanjem podacima: da se osigura da podaci ostanu dostupni i sigurni.

Pitanja koja treba uzeti u obzir su:

  • kakve su mere sigurnosti koje se primenjuju na mestu gde se skladišti web sajt
  • šta će se desiti ako padne web sajt
  • ko kontroliše pristup podacima
  • ko upravlja ažuriranjem podataka

Zaključak

Generalno, jednostavnije je informacije držati dostupne na mreži, u sigurnom okruženju, kako bi svako kome su podaci potrebni mogao da im pristupi. Takođe, upotreba isključivo jednog primerka dokumenta sa informacijama je najbolji način kontrole i osiguranje da svako koristi identične informacije.

Jovan Ivezic

E-business and internet marketing specialist.